Mentalno zdravlje

Što nam zapravo stres radi?

O stresu slušamo konstantno, S čime god da liječniku dođemo, odgovor je najčešće „to vam je od stresa“. Kako je moguće da je on „krivac“ za toliko bolesti? I koja je njegova druga strana?

Vrijeme čitanja: 5 min
12.01.2020
stres

Zašto stres uopće postoji? Ima li on kakvu funkciju?

Stres ima itekako važnu životnu funkciju. Stresni hormoni daju nam veliku fiziološku snagu da se obranimo ili pobjegnemo od opasnosti. Kad se oglasi adrenalna uzbuna, stresni hormoni pušteni u krv stežu krvne žile probavnog trakta i tjeraju krv koja tijelo opskrbljuje hranjivim tvarima i energijom da hrani prvenstveno tkiva ruku i nogu.

Dakle, da nije bilo stresa, ne bismo opstali kao vrsta — on priprema naše tijelo na velike napore i brze reakcije.

Zašto govorimo da nas stres ubija?

Preraspodjela krvi i reakcija borba ili bijeg zaustavljaju funkcije povezane s rastom.

Čovjek u normalnim uvjetima raste i razvija se. No, kad primjetimo opasnost, tada kreće navala adrenalina, koja nas osnažuje za akciju, stopirajući pritom ostale funkcije organizma.

Zamislimo da prelazimo cestu i razmišljamo o upali uha. Odjednom naleti auto velikom brzinom. Osjećamo navalu adrenalina i trčimo prema rubu ceste. Život nam je spasio stres zahvaljujući kojem smo toliko žurno pobjegli. Što je s upalom uha? O njoj razmišljamo tek kasnije, nakon što smo preživjeli.

Upravo tako funkcionira naš organizam, dok je u stanju stresa, on se bavi time, a „uobičajene funkcije“ ostavlja za stanje ravnoteže.

Što se događa s normalnim funkcijama kada stanje stresa ne prolazi?

Do problema dolazi kada „jureći auto“ vidimo u šefu, kolegama, ispitu, prijevozu, rokovima, kreditu…

Upravo zato što danas mnogo toga percipiramo stresnim, naš organizam troši previše energije na konstantnu pripremu za borbu ili bijeg. To znači da mu ostaje manje energije za borbu protiv virusa i bakterija, za razvijanje kognitivnih funkcija, i slično.

„Ako sjedite i gledate kako se burza raspada, vaš kortizl će porasti do psihološkog stresa. Ako vam tada netko kihne u lice, vrlo lako ćete se razboljeti od gripe.“

Koje su funkcije organizma koje je na pauzi dok se riješimo stresa?

Prvenstveno, imunološki sustav. No, ima tu mnogo toga što naše tijelo obavlja, a da mi toga nismo ni svjesni.

– Svake minute dijele se bilijuni stanica i kopira se 30 000 gena. Pritom dolazi do grešaka koje naš organizam riješi pa ni ne znamo da se to dogodilo

– Svake sekunde nekoliko se radioaktivnih atoma raspada u našim plućima

– Dnevno s naše kože padne 50 miljuna mrtvih stanica

– U jednom danu 0,03% kostura se regenerira (kroz 10 godina imamo novi kostur)

Kad se osobi presađuje organ, u tijelo joj se daju stresni hormoni kako bi oslabili imunološku funkciju kako se ne bi odbacilo strano tijelo — to govori o utjecaju stresa na organizam.

Puno toga, dakle, tijelo ima za raditi, kako bismo funkcionirali. A stres ga u tome ometa.

Lav ili šef

Tijelo ne zna vidimo li mi lava ili šefa, ono nas jednostavno na signal opasnosti priprema za akciju. Shvaćamo li sada kako zapravo konstantan stres utječe na funkcioniranje tijela i zašto primjerice stres pogoduje razvoju karcinoma?

Maria Juarez-Reyes, profesorica sa Stanforda objašnjava zašto se naše tijelo ne uspijeva nositi s tolikom kolilčinom stresa. Naime, imuno sustav ima zadatak da nas brani, ali evolucijski jednostavno nije bilo predviđeno da ćemo biti konstantno pod tolikim stresom.

Kako razmišljamo pod stresom?

Najvažnije otkriće proučavanja mozga ljudi pod stresom (npr.u govoru pred kritički nastrojenom publikom) odaje kako emocionalni mozak djeluje na načine koji ometaju rad izvršnog središtačeonog režnja koje je središte radnog pamćenja što dugoročno smanjuje intelekt.

Jednostavnije rečeno, kad osjećamo stres, slabije pamtimo i teže donosimo odluke.

U žurbi i stresu svijest je preplavljena mislima pa uglavnom postajemo svjesni osjećaja tek kad se neobuzdano pojave, a tada ih je teško regulirati.

Zašto reagiramo naglo?

To je također drevna evolucijska ostavština kada smo brzo morali zaključivati „jesam li u opasnosti“ kako bi si sačuvali život — tada je bilo važno naoštriti osjetila, a ne razmišljati. Zato u stresu ne razmišljamo racionalno već brzo.

Objašnjenje zašto nas mala nevolja može gurnuti preko ruba ako smo već prenapregnuti leži u biokemiji.

Kad amigdala pritisne gumb za paniku u mozgu, ona stvara vodopad koji počinje ispuštanjem hormona CRF a završava poplavom hormona stresa, uglavnom kortizola. Hormoni koje lučimo u stresu namijenjeni su bijegu ili sukobu, ali kada se izluče ostaju satima u krvi, a svaki novi događaj dodaje već izlučenoj količini još hormona stresa.

Nagomilavanjem amigdala može postati osjetljiviji okidač spreman da nas i nanajmanji povod gurne u stanje gnjeva ili panike.

Što možemo učiniti?

Percepcija je subjektiva

Dobra je vijest da je percepcija subjektivna stvar. Što to znači? Znači da o nama ovisi hoćemo li mi šefa percipirati kao lava ili ćemo se uskladiti s njegovim stilom funkcioniranja.

Prihvaćanje je prvi korak ka promjeni.

Dakle, ako smo stalno pod stresom to znači da mi mnogo toga percipiramo kao opasnost. Budući da ne možemo mijenjati šefa, promet ili uvjete dizanja kredita, ono što možemo mijenjati je kako ćemo gledati na to i u skladu s time se ponašati.

Mijenjanjem vlastite percepcije, možemo smanjiti broj stresora, a time i biti mirniji.

Meditacija

O njoj se toliko govori s razlogom. Dok je zapadnjačko društvo u stalnoj gužvi, istočnjaka je kultura zadržala mnogo toga izvornog čovjeku, prvenstveno biti u ravnoteži.

Meditacija je vrijeme za introspekciju, za umirivanje naših misli, osluškivanje sebe. Ukoliko se dulje vrijeme oglušujemo na signale vlastitog tijela, ono nam krene davati signale na drugačije načine, u obliku kroničnih bolova u leđima, napadaja tjeskobe, itd u nadi da ćemo ga tada ozbiljno shvatiti.

„Ljudi moraju prestati smatrati osjećaje nevažnima i zbrkanima jer su oni izvori mnogih informacija. Tek kad znamo što nam se čini ispravnim, znat ćemo što raditi.“ Zuboff

Već s nekoliko dubokih udisaja možemo umiriti svoje tijelo!

Tjelesna aktivnost

Tjelesna aktivnost kojom izbacujemo višak adrenalina koji se nakupio u našem tijelu. Često ljudi kažu da nemaju vremena ili volje. Za početak je dovoljno odvojiti 20 minuta dnevno, tri puta tjedno. Toliko možemo uložiti u svoje tijelo 😊

Dakle, zaštititi se od stresa možemo tako da zaokrenemo percepciju te manje stvari uopće gledamo kao stresne, a onda, kad osjetimo da nas nešto zaista je izbacilo iz ravnoteže, uzmemo nekoliko minuta za sebe — kroz meditaciju, mindfulness, vježbanje, i slično.

I opet, sve je u ravnoteži…

Preporuke:

Beyond Stress and Anxiety: How Stress Affects the Body and What You Can Do to Manage It

Emocionalna inteligencija u poslu, D. Goleman

How meditation affects the brain

Možemo li kontrolirati kako se osjećamo?