Mentalno zdravlje

Negativne misli i istočnjačka filozofija

Tražeći rješenje za um pretpran negativnim mislima, naišli smo na istočnjačku filozofiju. No, koliko smo je uspješno primijenili u svojoj kulturi?

Vrijeme čitanja: 4 min
10.03.2021
Negativne misli

O ovoj bih temi mogla pisati iz različitih uglova, satima. U ovom ću se tekstu usmjeriti na danas popularne navike. Meditacija, mindfulness, yoga, moć sadašnjeg trenutka – kako to da se s ovim pojmovima sve više susrećemo?

Statistika pojavnosti anksioznih i depresivnih poremećaja nesumnjivo nam govori da se pojedinac gubi u današnjem ritmu života. S druge strane, self help knjige su na vrhu ljestvica najprodavanijih knjiga.

Kada spojimo te dvije informacije, dobivamo jako važan zaključak. Ljudi traže alate koji će im pomoći da se prilagode današnjem načinu života. Pitanje je samo, traže li na dobrome mjestu?

Ljudi se većinom žale na svoje osjećaje, žele se osjećati bolje. Ono što je pritom važno znati je da su naše misli i osjećaji usko povezani.

Osjećaji su praćeni našim mislima.

Kako očistiti um od negativnih misli?

Navike meditacije, mindfulnessa i yoge kroz tisuće su istraživanja dokazane kao vrlo korisne. Istraživanja su išla tako daleko da su dokazala kako takve navike doslovno mijenjaju mozak. Mijenja se način na koji percipiramo svijet.

A ljudsko nezadovoljstvo, manjak samopouzdanja te podložnost stresu i jesu „samo“ naša percepcija.

Kako to da teško usvajamo te navike, a toliko su korisne?

Danas smo zatrpani velikom količinom savjeta i tehnika. Od šume ne vidimo drvo. Postoji toliko toga što nam se nudi, da zapravo malo toga isprobavamo.

Da bismo nešto promijenili, to prvo moramo razumjeti.

Tek kada naučimo kako funkcionira ljudsko ponašanje moći ćemo iskoristiti svu moć jednostavnih savjeta. Sve ove divne navike imaju smisla onda kada razumijemo zašto to radimo.

A radimo zato da bismo ponovno bili u kontaktu sa sobom i sadašnjim trenutkom.

Navike s istoka

Susjedova trava uvijek je zelenija. Mi sa zapada jako volimo donijeti nešto iz istočne kulture i to smatrati vrhuncem rada na sebi. Da, meditacija i slične navike su izrazito korisne, no to ne znači da moramo sjediti ispod stabla prekriženih nogu, već prenijeti poantu na naš način života.

Nemam vremena

Kako da uz prenatrpani raspored uguram još i meditaciju?“ Kad kažem da nešto iz tuđe kulture ne možemo doslovno kopirati na svoju, onda između ostalog mislim i na to da je suvremeni zapadni čovjek pretrpan obvezama i da mu svaka nova više šteti nego koristi.

Zato je važnije razumjeti filozofiju koja stoji iza meditacije. Meditacija dolazi od riječi meditatio što znači razmišljanje, misaono razmatranje.

Kako ovu naviku koristiti u našem društvu?

Kada bismo tu naviku primijenili u našoj svakodnevici, to bi značilo da odluke donosimo osluškujući sebe, a ne tražeći savjete od drugih kojima pokušavamo prebaciti odgovornost za naš život. (Jedno je konzultirati se s nekime, a drugo na svakodnevnim kavama otvarati uvijek istu temu).

Misaono razmatranje značilo bi da se ne poistovjećujemo s mislima koje nam dolaze. Ako pomislim “kako sam nesposobna”, da se tada ne poistovjetim s time, već propustim tu misao.

“Dobra je navika, ali nije za mene”

„Stalno mi dolaze misli pa se još više naživciram.“

Mindfulness tehnika nas uči da „očistimo“ um od stalno nadolazećih misli (koje su često u prošlosti i budućnosti ili negativne). No, kad zapadni čovjek sjedne i opusti tijelo, a nije naviknuo na meditaciju, to izgleda ovako:

„Mhm, što sad moram sljedeće? Joj misao, ajde prođi makni se da ovo odradim kako spada, umirim se lijepo i krenem dalje s danom. O bože još razmišljam kako da stanem. Jesam isključila peglu?! Jesam jesam. Joj da internet moram platit’! To ću sad pa ću usput provjerit jesu mi sjeli novci koje mi je Luka uplatio. A i to sam se načekala. Jooj opet razmišljam. Ajde, nemoj razmišljat, nemoj razmišljat, nemoj raz…ma nije to za mene, ne mogu!“ – i samo se još više živciramo jer „nismo uspjeli“.

Realnost je da će misli dolaziti, ali da je važno što s njima radimo (a to možemo kontrolirati). Kad misao dođe možemo ju pustiti da prođe ili ju početi valorizirati, brinuti, dodavati značenje itd.

Razumjeti filozofiju u pozadini tehnike

Poanta ovih tehnika je povratak sebi. A kako ih zapadno društvo primjenjuje? Putujemo na obnovu u Aziju, u stalnoj smo potrazi za (brzim) rješenjima, plaćamo razne pripravke… Ukratko rečeno, mi bježimo od sebe.

O tome sam više pisala u tekstu Kako pronaći sreću.

Dakle, vraćanje u sadašnji trenutak način je na koji se vraćamo samima sebi. Poanta ovih navika nije da si zatrpamo raspored s još jednom pomodnom navikom. Poanta je da, osluškujući svoje potrebe, postavimo prioritete i upoznamo sebe.

We first make our habits, and then our habits make us.

Sufinancirano sredstvima Europskih snaga solidarnosti Europske unije.